Recomendados

miércoles, 11 de agosto de 2010

PEDRO ESCURRA FRANCO - KA’AY’UHÁPE - ÑE’ẼMOMÝI MBYKYMI (CUENTO) / Fuente: GOOGLE GRUPOS GUARANI ÑE’Ê.


KA’AY’UHÁPE
Obra de PEDRO ESCURRA FRANCO

(Enlace a datos biográficos y obras
En la GALERÍA DE LETRAS del
www.portalguarani.com )


.
KA’AY’UHÁPE

Ñe’ẽmomýi mbykymi

Peteĩ óga guýpe, ko’ẽmba jave ña Kande ha iména Pule okay’u hikuái, upépe oguahẽ ikompái Pali, oñemomandu’a haĝua umi ipyporekuéra rehe. Ka’ay oje’u kirirĩháme ha upéi oĝuahẽ Pali tuichaite ñembotavy rehe.

Pali: Maiteipa kuñakarai ha karai, che py’a rory pohecháre péicha pe guapy ojovái pe ñemongeta kirirĩ pe ka’ay’uhápe peguereko rupi ojuehe mborayhu ijojaha’ŷva okukúiva penekorasõgui ko pyharevépe
Kande: Maiteikohína che kompái. Eguapy katu karai Pali ñañemongeta ñande rapicháre, jaisu’umimírõ lomitãme ñande po’ave he’i karai pyrague..
Pali: Anichéne péicha he’i pe ñande rapicha hembiapo hasyetéva. Taguapy mba’e ñanemandu’avo upe aña hũre…
Kande: Heta mba’e vai he’i aña hũ ko karai Pule rehe, heta mba’e vai ohai ijapére..ha upéva che ko’õ.
Pali: Mávatepa ndaheko vaíri ko yvy apére, ñande yvypóra katuete ñande japu ha ñanemonda.
Kande: Ahupyty hagua ko che róga ha upéi che mba’e hagua heta ára che revi rasypa che karai… ha ndaha’éi michĩmimi jahupytýva..ajépa Pule.?
Pule: Ndékatu reikuaa porã che korasõ mba’e mba’épa rejapo oiko haĝua péva ha amóva..
Kande: Ndaipóri heko ha ipo potĩva ouva’erã ikuãme ñande kutuse..
Pali: Remondaparire ndahasyirasa oiko haĝua ndehegui karai guasu ipo jeráva ha oñemboheko porãva.
Pule: Pe ñande rapichápe ñamonda hagua ndaha’éi tembiapo pererï nivevúi. Ñandejára rehe ha’e ndéve che ra’a ñande py’a porä va’erä pe ñamonda porä haĝua ñande rapichápe. Mba’ére oje’e che rehe aña akä pytä… Hë!?
Pali: Ñande pokarëko jaiko kuaaveva’erä, jakaru poräsérö umi ojesu’úvare, nemandu’ápa mba’éichapa osaingopa va’ekue ko ápe pakova ajúicha umi kuña ha kuimba’e oúva omoĩ nde pópe umi ikáso rekaru kyra haĝua hesekuéra..
Pule : Heta tahachi che poguýpe amo’ã… Che aikuaapa mba’épa oiko ha mba’épa ndoikói ko ñande távape, ndaipóri che mbotavy va’erä, che ikatu aporombotavy, areko rupi upe ñe’ëmarangatu oje’eha ha che rova ovechami akakuaa rupi pa’ikuéra apytépe.
Kande: Pe juhúvape pe monda ha ndapeguerekói jajogua haĝua peteï so’o kangue henyhëmíva..pe jejuru’o katu pe nde rapicháre, umi penemongarúva peë tekorei peikóva japúpe.
Pule: Ña Kande ojepicha, ndaipu’akái che rehe. Heta kuña che aipuru ajeheka porä haĝua yvy ape ári. Hete porä ka’avópe omopyryrÿi umi che kuatiakuéra pe mburuvicha poguýre.
Kande: Ko karai ndaha’éi karai, ha’e ndaikorasöiri, iñe’ä ita sa’yju.
Pule: Romongaru hagua ne kuña juru atä, ndaipóri che mbo’e va’erã mba’éicha aporombotavy va’erã amongaru hagua che juru ha ko kuña rovatavy juru..
Pali: Chéve avei umi che kuñanguéra che jopyjoa ha che rembireko katu opo’ẽ po’ẽ che rehe kirirĩháme jahechápa ndojuhúi viru rembyre.
Kande: Viru’ŷre ha’e hyguatã porã ha che katu aiko va’erã ajepomoi amoinge haĝua che jurúpe peteĩ mba’e aky térã peteĩ mba’e pehẽngue.
Pali: Nde pochyrei ña Kande, ndéko nde po’ave… ápe ñande karai guasu katu opa ára nemokunu’ũ ha neguerochichĩ ha omombe’u ndéve opa mba’e ojapóva ko yvy apére.
Kande: Ha ña Chini iñambue gua’u chehegui.
Pali: Peteĩ syryrýpe ha’e amo koty ruguáre. Che ame’ẽva chupe ame’ẽ, ambopopegua porã, omoinge huguái akambykuápe, itáicha okirirĩ, ha amóntema, ndaipórimante ĝuaiĝui ñemokunu’ũ. Ndéko nde po’a komái...
Kande: Mba’ére nde reñongatu penerembirekomíme.
Pali: Oiméne che ha’e ahayhueterei ha che rakate’ŷeterei hese mba’e.
Kande: Anivéna rembyepoti penerembireko.
Pali: Mba’éiko ajapóta che ra’a imitãrekoitereíningo ha’e. Ainupãrireko aipychymimi chupe angai.
Kande: Ha pe nde kichiha Mariana, anichéne rembyepoti avei.
Pali: Ha’éko iména pochy, péichante nikatúi amboparapa jepérõ oitira tukumbo pe kuña rumby apu’amimi che mbojerovia kuaaitéva.
Pule: Ha che katu amoimba ipópe umi ahupytymíva, ambosopemíva, térã umi ojáva che póre che ahupytýva che mba’ekuaa ha che marangatu rupi, ha pe che kũ opyryrŷi rupive ja’uva’erã ko’ápe hembypa.
Pali: Che kompáire ajeroviáva, jepérõ pe hembireko ochiã ápe ha pépe
Kande: Nde reipota akirirĩ nerembirekóicha..nda’ápe..
Pali: Ja’emínte, ñatanteánte hína chévero ĝuarã..
Kande: Reikuaa va’erã moõpa ikatu rejurupe’a térã remomýi pene kũ
Pule: Anína reñemyrũ Kande pya’eterei orehegui.
Kande: Cherehénteko avei pe moingepa penepopĩa..
Pali: Kuñáre ho’ave ñamoinge umíva, chéve ĝuarã oĩ porãve
Kande: Anivéna péicha reiko reñe’ẽrei, ñaimo’ãnteko ku rejapótava.
Pali: Aína, reipotáma amombe’u mávapepa amoĩ tãi
Pule: Nde Pali jahechána ñanerembiaporã
Kande: Tapeho katu ikatu pende po’a ha pemba’apo ha pe gueru sapy’a pirapiremi pe moĝuahë ko ñande róga guýpe, jepérõ ikatu osunu ha otiri amo yvate ha pe ára vera tove tañanderovasa..tapeho katu, yvypóra vaíko ipo’áva, tapeho katu, tapeho peẽ aña membyre.
Pule: Iporãmante Kande, iporãmante, anirembojapyjeýma kueheguare..
Kande: Reipotajeýma roipohãno, ajépa che karai.
Pule: Tekotevẽ nde py’aguapy, repytáta neaño Kande.
Kande: Añeñandu vaírõ aháne ku jaikuaahápe mba’e..
Pule; Upépe nde rasyvéta Kande, ikatúrõna che rendumi..
Kande: Ahecháta mba’e ajapo che jehegui, anirejepy’apy Pule.
Pule: Anireñembopy’a tarova, péva che ajerure ndéve. Okarusénte ñande rehe kuñakarai.
Pali: Eñembopy’a hatã, eñembohovasy, ha epukajave hesekuéra epuka tie’ŷ, ha embohasa ore ári opa mba’e, nde ndereikuaái mba’eve.
Kande: Añeha’ãta, añeha’ãta, tapeho katu pejapo ikatumíva.
Pule: Ñandejára tañanderovasa ha tosë porä ñandéve ko tembiapo pohýi..
Pali: Che aipota upéicha, mba’ére ñambapo’ihaguére ñande reko vaíta hikuái
Pule: Oĩ oipotáva hikuái, oĩ, oipota hikuái heta mba’e..
Kande: Che retére ha che itajúre ndopokomo’ãi aikove aja che karai.
Pule: Oĩma, oĩma, mba’e oñehenduseve..
Pali: Tandepo’a ko árape ña Kande.
Kande: Umi mba’e vai che ári oiko.
Pali: Epena’ŷna umi jahecha’ŷvare.
Kande: Che jukapotavoínte kompái... che py’a juka, che ñe’ã jopy, oĩvoínte pe ojeréva che rehe..
Pali: Tamombe’úna ndéve ange pyhare ahecha che képe, ouha hikuái ñane manea, ñande pykua ha ñande pokua, ha umi jagua ojepovyvy oparupiete.
Pule: Péva che mongyhyje.
Pali: Sapy’ánte ojehuse umi mba’e jahecháva ñande képe.
Kande: Che nañeñanduporãi, ha ku ndavy’aveivove katu katuete ojehu chéve pe ivaimíva.
Pule: Mba’éiko pe ñaha’ãrõtava, ñambovu kamisa lómo.
Pali: Chéve ĝuarã haku hína pe yvy ñande pyguýpe.
Kande: Ha umi tesa cherehe ojesarekóva ha’etevoínte pe overavéva..
Pule: Oiméne oĩ ñande rechava’ekue térã oimo’ãva ñande mba’apo vai apoha mba’e, péicha che ha’e..
Kande: Che akyhyje umi jagua ñarõgui, che mopirĩmbaitéma voi.
Pule: Sapy’ánte ñande reitývo pe iñuhãme ikatu upépe japa..
Pali: Ajépa itu’úne pe ñande rekove rembyre umi kotyky’a ñembotypýpe..
Pule: Upépe ikatu oiko ñande rehe opa mba’e vai..
Kande: Mba’e oikóne ñamopotĩ porãrõ ñande korapy ñande kotypy, ha jahapypa umi mba’e ikatúva ñanemopo’ẽ
Pali: Ha umi ñande rechava’ekue oĩrõ mba’e jajapóta..
Pule: Máva umíva, máva, ha’e ñande kuaa ha ñande ndajaikuaái chupekuéra..
Kande: Péina pe che apytu’ũme che kutu jerepáma ko mba’e vai. Ja’áta.
Pali: Anína remakanea péicha, cháke nde nemba’ekuaa hína Kande..
Kande: Ñasëkuaava’erä ko tujukuágui.
Pule: Mbeguekatúpe ikatu ñasẽ, mbeguekatúpe, avei ikatu ñamondyky ohecha’ŷhaĝuáicha hikuái.
Pali: Ñande ruguáire ikatu ipojái ha ñande reviguýivo ojatapy ñande rehe umi moñái, jajehekýinte chuguikuéra..
Kande: Ta’upéicha mba’e.
Pule: Mba’e..
Pali: Che irũ, ko mba’épe ñaĩ oñondive ha oñondive ñasẽva’erã, aníti jakapu tapére, peteĩ teĩ, upéva ivai.
Kande: Che mbotarováta ko mba’e. Ñandekuaapáningora’e..
Pule: Mba’e erehína.
Kande: Akyhyje hína, upéva.
Pali: Ñasẽna pyhare pyte
Pule: Ha ñande rape jokórõ .
Kande: Upépe ñamanoite..
Pali: Pe ijurupekuéra ja’árõ.
Pule: So’o ku’i ja’e..
Pali: Ikuachãrõ ñande rehe, amóntema..
Kande: Péicharõ che amanosevevoi mba’e..
Pule: Upéva ha’e ñañembotavyrai mba’e chuguikuéra..
Pali: Tukumbópe ñanemongueráne..
Kande: Che añembohasyetéta ha peẽ che gueraháta amano haĝua táva ambuépe
Pule: Ikatu jajapo, eñembohova lasánima ha jaháma hese che chína..
Pali: Néi jahakatu hese, emona emonáva nde rehe ikatu haĝuáicha pe neryakuãgui ojehekýi ñande rapégui..
Kande: Amo yvapovõ guýpe tapeho che ra’ãrõ, amondéta amondéva, ha amonáta che jehe peteĩ che aikuaáva. Hasýpe pombojuku’áta.
Pali: Péva nde rehe opẽta.
Pule: Ñande ko’áĝa ñapẽmbáta hese ikatu haguáicha ñane pysyrõ ha’e.
(oma’ẽ kyhyje ojuehe osẽnguévo ha ko’ápe opa.).

.

Fuente:
http://groups.google.com.py/group/guarani-nee/web/pedro-ernesto-escurra-franco
Registro: Agosto 2010.

.
Visite la GALERÍA DE LETRAS

del PORTALGUARANI.COM

Amplio resumen de autores y obras de la Literatura Paraguaya.

Poesía, Novela, Cuento, Ensayo, Teatro y mucho más.

No hay comentarios:

Publicar un comentario